Početna stranica

|

Općina Janjina

|

Vijesti

|

Opći podaci

|

Informacije

|

Kontakt

|

Povratak na prethodnu stranicu      

Obitelj Bjelovučić

Prema obiteljskoj predaji prvi Bjelovučić je početkom 16. stoljeća došao iz Bosne u Janjinu, a prvi evidentirani u župnim knjigama bio je oko 1550. godine Antun Bjelovučić. Tijekom vremena obitelj je postajala sve veća i razgranala se tako da je veći dio živio u Janjini, a manji u Popovoj Luci.

Vrlo rano su se pojedini članovi obitelji počeli baviti brodarstvom. Plovili su na brodovima raznih vlasnika i sami stekli udjele u vlasništvu raznih brodova. Zahvaljujući svojim sposobnostima, vrlo su brzo postali vlasnici i kapetani vlastitih brodova. Prvi kapetan i brodovlasnik iz obitelji bio je Miho Antunov (1712. – 1806.). Nakon njega iz obitelji je bilo mnogo kapetana i brodovlasnika. Ukupno ih je registrirano 29 i to:



Na slici: Najstarija kuća obitelji Bjelovučić





Miho (Antuna) Bjelovučić

1712. – 1806.

Nikola (Miha) Bjelovučić

1751. – 1834.

Stijepo (Nikole) Bjelovučić

1783. – 1848.

Pavo (Mata) Bjelovučić

1789. - ?

Niko (Luke) Bjelovučić

1799. - ?

Niko (Antuna) Bjelovučić

1801. – 1887.

Ivo (Luke) Bjelovučić

1809. – 1862.

Anto (Antuna) Bjelovučić

1819. – 1899.

Ivo (Miha) Bjelovučić

1810. – 1881.

Niko (Miha) Bjelovučić

1812. – 1889.

Niko (Stjepana) Bjelovučić

1820. – 1820.

Marko (Stjepana) Bjelovučić

1824. – 1929.

Anto (Marka) Bjelovučić

1819. – 1898.

Miho (Marka) Bjelovučić

1830. - ?

Niko (Marka) Bjelovučić

1838. – 1894.

Antun (Nika) Bjelovučić

1826. – 1905.

Jozo (Pava) Bjelovučić

1830. - ?

Anto (Miha) Bjelovučić

1832. – 1889.

Miho (Iva) Bjelovučić

? (živio u Peruu)

Miho (Stjepana) Bjelovučić

1850. – 1912.

Ivo (Stjepana) Bjelovučić

1854. – 1933.

Stijepo (Balda) Bjelovučić

1850. – 1919.

Baldo (Mata) Bjelovučić

1843. – 1908.

Stijepo (Nika) Bjelovučić

1847. – 1901.

Ivo (Nika) Bjelovučić

1850. – 1887.

Niko (Nika) Bjelovučić

1958. –

Stijepo (Nika) Bjelovučić

1916. - ?

Vitomir (Iva) Bjelovučić

1967. –

Niko (Vuka) Bjelovučić

1964. –



Kapetani obitelji Bjelovučić plovili su na vlastitim i tuđim brodovima. Bogatstvo obitelji vrlo je brzo raslo, a na vrhuncu moći je bila sredinom 19. stoljeća. Godine 1840. braća Nikola (Mihov) (1812. – 1889.) i Stjepan (Mihov) (1815. – 1881.), s rođakom Nikom (Stjepana) (1820. – 1878.), osnovali su brodarsko društvo «Rođaci Bjelovučić», sa sjedištem u Janjini. Godinama je kancelarija brodarskog društva bila u Trstu, gdje su vlasnici povremeno živjeli sa svojim obiteljima i imali svoje kuće.

Za obitelj Bjelovučić i njihove brodove bilo je karakteristično slijedeće:
- svi brodovi plovili su pod dubrovačkom (i kasnije austro – ugarskom) zastavom i obavezno hrvatskom zastavom
- imena brodova uglavnom su bila narodna imena
- članovi obitelji politički su bili opredijeljeni kao narodnjaci

Arhivska građa obitelji Bjelovučić nalazi se u Pomorskom muzeju u Dubrovniku.

U vlasništvu obitelji Bjelovučić nalazili su se slijedeći jedrenjaci:

Ime broda

Tip broda

Nosivost u tonama

1. Madonna del Rosario

brigantin

105

2. Bobara

pulaka

246

3. Corriere Triestino

brigantin

245

4. Civannina

nava

372

5. Sklad

brigantin

348

6. Vila

nava

400

7. Vjeran

brik

256

8. Tre Re

bark

425

9. Pace

bark

478

10. Amerikana

nava

752

11. Decoro

brik

321

12. Pietrino

brigantin

225

13. Vila

nava

730

14. Danica

nava

639

15. Janjina

bark

570

16. Cvijet

bark

391

17. Otac Miho

bark

766

18. Ljubidrag

bark

393

19. Zvonimir

bark

541

20. Vila

bark

699

21. Otac Niko

bark

1048

22. Mati Ane

bark

777

23. Ljubirod

bark

1250


Brodovi Bjelovučića plovili su po svim morima svijeta. Prevozili su salitru iz Perua u Liverpool i Trst, te pšenicu sa Krima u europske zemlje. Osim što su se bavili prijevozom, trgovali su robom koju su prevozili za svoj račun.

Sredinom 19. stoljeća obitelj Bjelovučić stekla je veliko bogatstvo. Ipak su se koncem 19. stoljeća, kao i sva brodarska društva i pojedinci, koji su plovili jedrenjacima, našli u velikim problemima. Naglo su se gradili i usavršavali brodovi na paru, kojima jedrenjaci nisu mogli konkurirati. U dugogodišnjem nadmetanju jedrenjaci obitelji Bjelovučić, kao i svi drugi jedrenjaci, gubili su bitku. Veliki dio obiteljskog bogatstva se istopio. Stari jedrenjaci su prodavani po vrlo niskim cijenama, a kupovani su udjeli u brodovima na paru. Brodovi obitelji Bjelovučić odupirali su se konkurenciji i uspješno poslovali do zadnje dekade 19. stoljeća. Godine 1895. prodan je posljednji jedrenjak «Mati Ane» i brodarsko društvo «Rođaci Bjelovučić» prestalo je postojati.



Na slici: Bark, Otac Niko

Nakon propasti jedrenjaka obitelj se bavila raznim aktivnostima. Dio se raselio širom svijeta tako da nikada nije obnovljeno nekadašnje bogatstvo i ugled.

Članovi obitelji Bjelovučić aktivno su sudjelovali u sredinama u kojima su živjeli, posebno u Janjini. Obavljali su niz funkcija od sindika do poslanika u Dalmatinskom saboru. U znatnoj mjeri doprinijeli su razvitku Janjine i okolnih mjesta. Sagradili su mlin na Draču i isposlovali izgradnju luke Drače.

Istaknuti članovi obitelji Bjelovučić bili su iz raznih generacija. Navesti ćemo samo neke od njih, svjesni da i mnogi drugi zaslužuju da budu spomenuti:

NIKOLA (Miha) Bjelovučić (1751. – 1834.) kapetan koji je sa jedrenjakom «Madona del Rosario» plovio pod dubrovačkom zastavom.

Braća STIJEPO (Nikole) Bjelovučić (1783. – 1848.) i MIHO (Nikole) Bjelovučić (1780. – 1844.) uspješno su plovili svojim brodovima i stekli veliko bogatstvo između 1828. – 1835. godine, koje je bilo temelj daljnjeg razvoja obitelji.

NIKO (Mihov) Bjelovučić (1812. – 1889.) i brat STIJEPO (Mihov) Bjelovučić (1815. – 1881.)bili su osnivači brodarskog društva «Rođaci Bjelovučić».

NIKO (Stijepa) Bjelovučić (1820. – 1878.) bio je suosnivač brodarskog društva «Rođaci Bjelovučić»

Na slici: Magazini rođaka Bjelovučić u Dračama

NIKO ZVONIMIR (Iva) Bjelovučić (1882. – 1952.) doktor prava, povjesničar i etnolog. Prikupljao povijesnu građu s poluotoka Pelješca, narodne pripovijetke i običaje. Napisao nekoliko knjiga i političkih rasprava. Imao velike političke ambicije koje nikada nije ostvario. Čovjek velikog znanja i energije, domoljub zaljubljen u Pelješac.

MIHO (Stjepana) Bjelovučić (1850. – 1912.) pomorski kapetan. Ugasio brodarsko društvo «Rođaci Bjelovučić» i preselio se na Drače iz Trsta. Bio je svjestan neminovne propasti jedrenjaka i tražio nove mogućnosti za ulaganje obiteljskog kapitala. Sa bratom Ivom sagradio mlin na Draču. Bavio se izumima i patentima. Prijavio je niz patenata bez nekog ekonomskog značaja.

IVAN «JUAN» (Miha) Bjelovučić (1889. – 1949.) rođen je u Limi u Peruu. Majka mu je bila Francuskinja, te se školovao u Francuskoj. Interesirale su ga tehničke znanosti. Završio je pilotsku školu braće Voisin. Dana 10. srpnja 1910. godine dobio je pilotsku dozvolu broj 87. Postao je član aerokluba i ostvario niz pionirskih letova. Stekao je slavu kao prvi koji je preletio Alpe. Značajno je doprinio razvoju avijacije u Peruu. Za vrijeme I. svjetskog rata aktivno letio u francuskoj avijaciji. Nositelj je niza francuskih i peruanskih odlikovanja. U Peruu je imao status nacionalnog heroja. Po njemu je nazvana ulica u Limi, a postoji i centar Ivana «JUANA» Bjelovučića u gradu Huanoco. Prezime Bjelovučić u Peruu je skraćeno na Bielo. Umro je 14. siječnja 1949. godine u bolnici Chaillot u Francuskoj. Ovaj član obitelji stekao je svjetsku slavu.

Osim naprijed navedenih u 20. stoljeću bilo je niz uglednih Bjelovučića pravnika, kapetana, poduzetnika, političara, inženjera i drugih zanimanja.

Danas je Bjelovučića manje nego u drugoj polovini 19. stoljeća. Najviše ih živi u Hrvatskoj, na poluotoku Pelješcu. Neke obitelji žive u Zagrebu, Dubrovniku, Metkoviću i Splitu. Vrlo značajan ogranak obitelji živi u Južnoafričkoj Republici, odakle su se razišli u niz zemalja širom svijeta.

Zahvaljujemo se gospodi Zoranu Bjelovučiću iz Drača i Niku Bjelovučiću iz Rogaške na suradnji.

Dodatno o obitelji Bjelovučić pročitajte na
http://www.janjina.croatia1.com/pomorstvo-hr.htm

Članak "Pomorski rod Bjelovučića"
Dubrovački list od 05.06.2008.

Na slici: Dvorac Bjelovučić, uvala Sutvid


Uredovni dan i kontakt Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša






Napoleonski put Pelješac
Power Point (5.6 MB)







Općina Janjina

Načelnik općine Janjina
Općinsko vijeće
Jedinstveni upravni odjel
Statut općine
Prostorni plan
Dokumenti
Javna nabava
Pravo na pristup informacijama
Uredovni dani
Pitanja vijeću
Foto album

Vijesti

iz politike
iz gospodarstva
iz kulture
iz turizma
iz sporta
iz župe sv. vlaha
iz osnovne škole janjina
iz općine
iz zavoda za vinogr. i vinarstvo
iz prostornog plana
iz ostalo

Opći podaci

Naziv "Janjina"
Položaj
Povijest
Znamenite osobe i obitelji
Demografski podaci
Naselja
Obrazovanje
Kultura
Župe, crkve, groblja

Informacije

Prometne veze
Poslovni imenik
Korisni linkovi

Kontakt

TZ Janjina
NK "Iskra" Janjina
DVD Janjina
Priča o Malom Parizu
Napoleonski put Pelješac

  Dizajn i programska podrška: www.kesovija.com

Copyright © Općina Janjina

Tehnička podrška: www.infoplanet.hr